Grejanje na klimu: koliko troši struje i kada se isplati
· Redakcija Ne Radi Sam · 4 min čitanja

Inverter klima iz 1 kWh struje daje 3 do 4 kWh toplote, pa za istu toplotu troši oko tri puta manje struje od grejalice. Za stan od 55 m² u starijoj zgradi to je oko 1.500 kWh struje za sezonu, odnosno okvirno 20.000–25.000 dinara po EPS cenama za 2026, jer najveći deo potrošnje pada u plavu zonu.
Svake jeseni isto pitanje: da li da grejem na klimu? Odgovor zavisi od tri broja koja se retko stave jedan pored drugog. Koliko toplote klima daje po kWh struje, koliko toplote tvoj stan traži, i u koju EPS zonu te ta potrošnja gura.
Koliko toplote daje jedan kWh
Klima ne pretvara struju u toplotu kao grejalica, nego toplotu prenosi spolja unutra. Zato iz 1 kWh struje daje više od 1 kWh toplote. Taj odnos se zove COP, i pada kako napolju zahladi.
| Napolju | Inverter klima, okvirno | Grejalica, uljni radijator, TA peć |
|---|---|---|
| +7 °C | 1 kWh struje daje 4–5 kWh toplote | 1 kWh daje 1 kWh |
| 0 °C | oko 3 kWh toplote | 1 kWh |
| −7 °C | 2–2,5 kWh toplote | 1 kWh |
| −15 °C | 1,5–2 kWh, ako model uopšte radi | 1 kWh |
I na −7 °C klima je i dalje dvostruko efikasnija od bilo kog električnog grejača. Granica je model: većina novijih inverter klima greje do −15 °C, a modeli za hladnu klimu i niže. Radni opseg za grejanje i grejni kapacitet na −7 °C pišu u tehničkoj specifikaciji, i vredi ih proveriti pre kupovine.
Računica za stan od 55 m²
Uzmimo dvosoban stan od 55 m² u zgradi iz osamdesetih, bez izolacije fasade, sa jednotarifnim brojilom i oko 280 kWh mesečne potrošnje bez grejanja. Takav stan za grejnu sezonu traži okvirno 5.000 kWh toplote. Uz prosečan COP oko 3,3 kroz sezonu, klima za to potroši oko 1.500 kWh struje.
Zašto je EPS zona važnija od same klime
Struja se domaćinstvima naplaćuje po zonama, za 30 dana potrošnje: zelena do 350 kWh, plava od 350 do 1.200 kWh i crvena preko 1.200 kWh. Po cenama koje važe od 1. oktobra 2025. i tokom 2026, sa akcizom i PDV-om, kWh uz jednotarifno brojilo košta okvirno 10,9 dinara u zelenoj, 16,3 u plavoj i 32,6 dinara u crvenoj zoni.
Domaćinstvo od 280 kWh je u zelenoj zoni. Kad u januaru klima doda oko 430 kWh, ukupno je 710 kWh, pa 360 kWh pada u plavu zonu, gde je kWh za polovinu skuplji.
| Januar | Potrošnja | Trošak za struju |
|---|---|---|
| Bez grejanja | 280 kWh | oko 3.000 din |
| Grejanje na klimu | 710 kWh | oko 9.700 din |
| Ista toplota iz grejalice | 1.480 kWh | oko 26.700 din |
Klima u januaru dodaje oko 6.600 dinara na račun. Ista toplota iz grejalice dodala bi preko 23.000, jer bi potrošnja prešla u crvenu zonu. Za celu sezonu klima u ovom primeru košta okvirno 20.000–25.000 dinara.

Kada se grejanje na klimu isplati
- Kad greješ strujom tokom dana. Za istu toplotu klima troši oko tri puta manje struje od grejalice ili uljnog radijatora. TA peć se puni noću po nižoj tarifi, pa je razlika manja, ali TA peći troše mnogo kWh i lako izbace račun u višu zonu.
- U prelaznom periodu. U oktobru i aprilu, kad je napolju 5–15 °C, klima radi najefikasnije, a daljinsko grejanje u većini gradova radi samo od 15. oktobra do 15. aprila.
- Za jednu ili dve prostorije koje se stvarno koriste, umesto grejanja celog stana.
- U izolovanom stanu. Ako je fasada izolovana i stolarija dobra, potreba za toplotom može da bude i duplo manja, pa i račun.
Kada se ne isplati
- Kad plaćaš daljinsko grejanje paušalno po m². Tada je klima dodatni trošak, a ne zamena, i ima smisla samo kao dopuna u hladnoj sobi.
- Kad je napolju dugo ispod −10 °C, a klima nije model za hladnu klimu. Kapacitet opada baš kad ti najviše treba.
- U kući sa više odvojenih prostorija. Jedna unutrašnja jedinica greje svoju prostoriju, a ostatak kuće ostaje hladan.
- Kad je klima stara i nije inverter. Efikasnost je niža, a na niskim temperaturama greje slabo ili nikako.
Kako da klima greje jeftinije
- Drži stalnu temperaturu od 20–22 °C. Kad nisi kod kuće nekoliko sati, spusti na 17–18 °C umesto da gasiš, jer dizanje hladnog stana tera klimu na pun kapacitet, gde je najmanje efikasna.
- Usmeri lamele naniže. Topao vazduh se penje, pa bez toga greješ plafon.
- Čisti filtere na dve do četiri nedelje tokom sezone. Zapušen filter smanjuje protok i efikasnost.
- Ostavi spoljnoj jedinici slobodan vazduh. Ne pokrivaj je i ne zatrpavaj, i pazi da odvod kondenzata ne zamrzne.
- Ne brini kad klima na par minuta prestane da greje. To je odmrzavanje spoljne jedinice, normalan deo rada na hladnom.
- Grejanje klimom suši vazduh. Posuda sa vodom ili ovlaživač čine razliku za san i disajne puteve.
Pre sezone: servis
Pre grejne sezone vredi uraditi servis: čišćenje filtera i unutrašnjeg izmenjivača, provera spoljne jedinice i odvoda kondenzata i provera freona. Servis sa čišćenjem košta okvirno 3.000–7.000 dinara po uređaju. Ako tek ugrađuješ klimu, montaža je okvirno 8.000–20.000 dinara bez uređaja, a jesen je dobar trenutak, jer su majstori za klime tada manje zauzeti nego u junu.
Česta pitanja
- Koliko struje troši klima kad greje?
- Zavisi od stana i temperature napolju. U našem primeru stana od 55 m², u januaru je to oko 430 kWh mesečno, odnosno oko 14 kWh dnevno. Na +7 °C ista toplota traži manje od polovine te struje.
- Do koje temperature klima može da greje?
- Većina novijih inverter klima greje do −15 °C, a modeli namenjeni hladnoj klimi i do −25 °C. Kapacitet i efikasnost opadaju kako temperatura pada, pa u specifikaciji proveri grejni kapacitet na −7 °C, ne samo nominalni.
- Da li je jeftinije grejati na klimu ili na daljinsko grejanje?
- Ako se daljinsko grejanje plaća paušalno po m², plaćaš ga u svakom slučaju, pa klima ne štedi nego dodaje trošak. Ako se plaća po potrošnji ili ako nemaš daljinsko, klima je jedan od jeftinijih načina da se greje strujom.
- Da li je bolje da klima radi stalno ili da je palim po potrebi?
- Inverter klima je najefikasnija kad radi ravnomerno. Kad nisi kod kuće nekoliko sati, spusti temperaturu na 17–18 °C umesto da je gasiš, jer zagrevanje hladnog stana tera klimu na pun kapacitet, gde je najmanje efikasna.
Povezano
Autor
Redakcija Ne Radi Sam
Tekstove piše tim Ne Radi Sam na osnovu razgovora sa majstorima na platformi, javno dostupnih tržišnih podataka i pitanja koja korisnici najčešće postavljaju.
Još sa bloga
Zašto zvanje pet majstora ne radi (i šta radi umesto toga)
Pozivi, „koliko?“, čekanje, i opet niko. Zašto taj obrazac troši vreme i šta radi umesto njega.
Koliko košta renoviranje stana u Srbiji
Realan opseg po m², koje stavke ljudi zaborave da uračunaju i gde budžet najčešće pukne.
Sedam znakova da majstor nije pravi izbor
Signali koji se vide pre nego što posao počne, i zbog kojih vredi sačekati sledeću ponudu.